Mochó, batsˈil kˈop yuˈun Chiapas yak ta chˈayel

Chiapasparalelo
Chiapasparalelo
Mochó, batsˈil kˈop yuˈun Chiapas yak ta chˈayel
Loading
/

 

Don Flaviano es un reconocido mochó. Ha sido entrevistado diversas ocasiones para externar la falta de apoyo para preservar su idioma. Foto: Salvador Vázquez.

Traducción: Juan Gabriel Lopez Ruiz

Investigación: Andrés Domínguez

Nokˈol awaibel, jun kˈop aˈyej te bajem ta stojol te batsˈil ants winiketik ta Chiapas, chajpambil yuˈun te Noticiero Chiapas Paralelo, te ya x-aˈtej sok te Alianza de Medios de la Red de Periodistas de a Pie.

Jun batsˈil kˈop te chiknajem ta Chiapas yak ta chˈayel, jtebxanix machˈtik ya xkˈopo-a te tojyemikix yaˈwilalik, te maba ya skˈaxuntay te joˈwinik ta jtul. Tey ta yetal stiil slumal México, ya scholik te skˈoblalul te bin utˈil ayik yoˈtike.

Carlos Osvaldo Ramos Morales ayin ta juklajuneb yuˈun marzo yuˈun 1956 ta barrio San Lucas yuˈun Motozintla. Te stat naˈbil bin utˈil stsumbal mochó, jaˈ ya skˈan ayal, te ya la xkˈopo ta batsˈil kˈop yuˈun te slumal te machˈatik “mayuk sbijil”, te jaxanix ya x-jul ta sjol te bin la yaiy stojol ta kaxlan kˈop.

Ta yorail te jojkˈoyele, Don Carlos ochemla tey ta Casa Mochó. Jun awilal te chajpanbil yuˈun te machˈatik “mayuk sbijil”, ta swenta yichˈel ta mukˈ skˈinul te San Francisco de Asís ta jujun chaneb yuˈun octubre, jaˈnix jich, maba ayuk lek ya stsob te machˈatik ya xkˈopoj ta bastsˈil kˈop teaje.

Ta stojol yuˈun te yoˈtik chajpanbil awilale chebtonax jaˈwil skajel, bayal la yiˈch jeluntesel te yawil ta swenta te tentamba yuˈun te jwojkˈ batsˈil ants winiketik sok te kaxlanetik, janix jich maba xchˈay ta jkoˈtantik te wokolil jajchem yuˈun te urakanetik Mitch ta 1998 sok te Stan ta 2005; ta schebal chˈay spisil.

Don Carlos la schol te juju tsˈin jojkˈoyel yuˈun ta stojol te yan kˈope. Te june jaˈ ta stojol te bin yuˈun te stat maba kˈasesbote jaxan te kˈax nabil bin utˈil stsˈumbal mochó yuˈun te swinkilel slumale. Ta skˈaxel talel te kˈajkˈale la snabey stojol, ta skˈajkˈalel-a, te kˈopojel ta mochó ilbil bin utˈil kˈexlal.

Ramos Morales maba la snop ni jun kˈop ta mochó, kaj snopel ta spatilal te joˈeb schanwinik jaˈwiletik, yuˈun, te jaˈ jun swinkilel yuˈun te nojptesel akˈbil ta ilel tey ta Casa Mochó yuˈun te nojpteswane Víctor Manuel Juárez. Ta skˈajkˈalel slajibal te nojptesele, kˈopo yuˈun te bin utˈil ay yoˈtik te batsˈil kˈope.

Te mochó ja jun basˈil kˈop te lokˈem ta Q´atok mak Motocintleco. Te Q´atok ay ta náhuatl te jaˈ ya skˈan ayal “te jkˈoptik” te ya xatˈ sbaj ta cheb xelxun kˈop, jun te ay ta Motozintla te yane ay ta Tuzantán, schebal ilbil bin utˈil te yak ta chˈayele, jich akˈbil ta nael yuˈun te Instituto Nacional de Estadística y Geografía (INEGI) sok te Instituto Nacional de los Pueblos Indígenas (INPI).

Ta Motozintla, te batsˈil ants winiketik maba skˈanik te ya yichˈ nael bin utˈil Q´atok te skˈopike, stukelik ya snabeyik sbaj bin utˈil mochó, ta swenta te swinkilel te lume junax snopojibal yuˈunik ta stojol te ini cholbil kˈop aˈyej. Kˈalala te españoletik julik ta munisipio-e sok la sjojkˈoyik te bin sbijila te skˈopike, te machˈatik kuxatik teaje la sutik mochochuij, te jaˈ ya skˈan ayal “mayuk” ta swenta te maba la yichˈbeyik stojol. Jaˈ yuˈun te jwojkˈ batsˈil ants winiketik la skuysbajik bin utˈil “mayuk”.

Te mochojetik ja jun swinkilel lum te maba tajbilik ta nael, ta swenta te skˈoblalik tenotik ta skanatayel sbajik yuˈun te chopoltayel sok te utsˈinel, ta swenta scholel ta yan kˈop, ya snabeyik lek swentail ta stojol te jtatik Teodosio, jtatik Flaviano, te nojpteswane Víctor sok te marimbista Miguel Méndez. Jaxan, ay machˈatik maba snabeyik stojol, ya yalik te machˈatik la yichˈik jojkˈoyele “ayto skˈexlalik yuˈun te mochojike”.

Jtatik Teodosio Ortiz Ramírez ja nojpteswane ta mochó tey ta Casa de la Cultura Municipal ta oxeb jaˈwiletik. Yato snaˈ ta lek te tentamba sok te kaxlanetik. Ta slajchayeb schawinik yaˈwilal sok te jaˈnax sjajchibal primara te kˈaxem yuˈune, la yakˈ ta ilel tey ta plancha te banti yakal ta jojkˈoyele, te banti ixtajin ta stutil.

Jaˈto ta sbuluchebal yaˈwilal te jtatik Teo, jaˈwil te kaj yaiybel te kaxlan kˈope, yuˈun te yanyantik-a te kˈop aˈyejetik te nojptesbot jilel yuˈun te smeˈstate Sotelo Ortiz Pérez sok Fabiana Ramírez Pérez.

Stsˈumbal te machˈatik ya x-aˈtejik ta kˈaltik, jtatik Teo la yaiy stojol sok te yichanab te ya xbajtik ta snaul nop jun te stejkˈajel te kˈop ta mochó, kˈalal jalbot te ya la yichˈ majel teme ya skˈopo ta sbatsˈil kˈope. Ta skˈajkˈalel-abi, te tentamba yuˈun te mochojetik sok te kaxlanetik la sjach wokoliletik te la yutsˈin te batsˈil ants winiketik ta spatilal.

“La yalbonkotik te joˈotkotik kˈax pekˈelotikla, te kˈax oˈbolotkotik sok te mayuk jtukkotike (…) maba pajal ya xkˈopojikix-a, ta swenta te maba tenbil ya yaiy sbajik yuˈun te yantike mak te maba lek ya xjilike la yichˈ ijkitayel te kˈop ta batsˈil kˈope. Kˈalal jtul ya stajsbaj sok te yantik ants winiketike ya la xkajik ta kˈop ta kaxlan kˈop, jaˈ jich te batsˈil kˈope jujuteb kaj ta chˈayel ta oˈtanil, jich la schol.

Ta Chiapas Paralelo yatome jcholbeyexkotik te bintik ya xk’ojt ta pasele.
La skˈases ta batsˈil kˈop: Juan Gabriel López Ruíz.

Marzo yuˈun 2022. 

Sin comentarios aún.

Deja una respuesta

Este sitio usa Akismet para reducir el spam. Aprende cómo se procesan los datos de tus comentarios.

Comparta su opinión. Su correo no será público y será protegido deacuerdo a nuestras políticas de privacidad.